KIČMA – funkcija

0
931
 
Kralježnica je najznačajniji faktor u očuvanju uspravnog položaja čovječjeg tijela. Dvije glavne karakteristike kralježnice su antigravitacionu podupiranje i fleksibilnost. Kralježnica je centralni potporni sustav tijela, skelet – koštani dio – je naravno osnova, zglobovi dozvoljavaju pokrete, a mišići ih realiziraju. Između koštanih segmenata kralježnice – kralježaka – nalaze se diskusi, elastični nosači težine koji osiguravaju pokret u svim pravcima. Diskusi su mekani, mogu se stiskati, rastezati i tako amortizirati, ublažiti opterećenje. Međutim ti pritisci bi i dalje bili preveliki da mišići koji ne samo što kralježnici pomažu u kretanju, već svojom napetošću, tonusom umanjuju opterećenje kralježnice. Da bi podnijela opterećenja – 17 puta manja nego da je ravna – kralježnica je razvila krivine – u vratnom dijelu lordozu, u prsnom kifozu, lumbalnom lordozu u sakralnom kifozu.

Vratni dio kralježnice je (sklop 35 zglobova) najpokretljiviji i ima važnu ulogu u održavanju optimalnog položaja glave i vrata. S obzirom na funkciju glave, velika pokretljivost vratne kralježnice postignuta je po cijenu slabljenja njene stabilnosti. Vratna kralježnica zatim mora glavu održati u ravnoteži u vrlo preciznom položaju, radi kontrole vidnog polja, ravnoteže i preciznosti, te zbog niza kako svjesnih, tako i refleksnih pokreta glave koji se odigravaju putem čula. Vratna kralježnica je i specifične anatomske građe, i blizine koštanih, živčanih i krvnih struktura. Upravo zato svakodnevne mikrotraume, do kojih dovodi rad u sjedećem položaju s glavom u prinudnom položaju, višesatno gledanje u računalo, gledanje televizije, čak i neki hobiji pogoduju pojavi bolova u vratu, kao i nekvalitetni noćni odmor, “loš jastuk”, spavanje na trbuhu , trauma glave i vrata. Jer najčešći uzrok patoloških promjena u vratu čine degenerativni procesi (oko 90%) koji se javljaju u sklopu degenerativnih promjena na kralježnici u cjelini. Degenerativni proces zahvaća više kralježaka istovremeno, pa poseban značaj imaju “male traume”, pri čemu neki nagli pokret glave ili loš položaj glave tjedna sna ili neke profesionalne aktivnosti dovodi do pomicanja u sitnim zglobovima. Ako u tim zglobovima već postoje degenerativne promjene, uslijed pomicanja u sitnim zglobovima dolazi do većeg suženja intervertebralnog prostora i pojave simptoma-bolovi, grč mišića, ograničen pokret … Neravnoteža u elastičnosti i snazi ​​mišića, poremećaj cirkulacije vratne kralježnice nose sobom i problem u smislu nestabilnosti, glavobolja, vrtoglavice … mikrotraume, prinudno držanje glave, stres, mogu milimetarski izmjestiti prvi vratni kralježak (ATLAS) i dovesti do vrlo neugodne simptomatologije -glavobolje, neraspoloženja, gubitka koncentracije, motivacije i nažalost neki pacijenti veoma dugo “tolerisu” ove tegobe, ne znajući za njihov uzrok. Statistika kaze da 1/3 odrasle populacije ima tegobe u vratnom dijelu kralježnice, a da se kod 10 do 15% ovih osoba, tegobe javljaju u različitim vremenskim intervalima, pa nekada mogu trajati više mjeseci. Međutim, nikada nije rješenje trpjeti ili “ignorirati” tegobe, jer se neke od njih mogu uspješno rješavati kiropraktikom, doduše ne baš kao čarobnim štapicem “, ali odmah nakon prve kiropraktike (manipulacije) se osjeti olakšanje. Zatim intermitetntnom trakcijom, blagim istezanjem intervertebralnih zglobova, samim tim i unkovertebralnih zglobova, imat ćemo efekt rasterećenja vratne kralježnice, relaksaciju mišića i smanjenje tegoba.

Prsna kralježnica, prsna kifoza je najrigidnija i prevashodno određena koštanim elementima, pri tom i najmanje pokretna jer je u “koštanom kavezu” u vezi s rebrima i prsnom kosti. Kod pojačane prsne krivine, pojačane kifoze, kod “kifotičnog držanja” ili kasnije fiksirane kifoze, tegobe mogu biti posljedica slabosti, insuficijencije mišića kao posljedica produženog stresnog stanja prije svega u mekim tkivima, kod dugog sjedenja, stajanja. Pojačana kifoza uzrokuje i brži razvoj degenerativnih promjena koje dodatno remete biomehaniku ovog djela i također vrlo često dovode do pojave boli. Nekada pri naglom pokretu može doći do blagog izmještanja glave rebra, do istezanja kapsule i bola koji se po intenzitetu opisuje “kao ubod nožem”. I kod ovih stanja prsne kralježnice, terapija izbora je – kiropraktika i intermitetntna trakcija.

Za razliku od vratne i prsne kralježnice primarna funkcija kralježnice statička, a funkcionalno lumbalni dio je pokretljiviji od grdunog dijela kralježnice. Na razini segmenta L5S1 obavlja se oko 75% svih savijanja i ispružanja kralježnice. Točka oslonca svih pokreta tijela, sa ili bez opterećenja, je u lumbalnom dijelu kralježnice. Veličina lumbalne krivine – lordoze- je od primarnog značaja ne samo za lumbalni već i za vratni dio kralježnice, budući da veličina prednjeg nagiba zdjelice predstavlja “ključ” stavka (držanja). Pokreti kralježnice određeni su fasetnim zglobovima, ligamentarni ograničenjima, neuromišićim strukturama. Lumbosacralna kralježnica se savija i ispravlja u sagitalnoj ravnini, onoliko, koliko to dozvoljava površina fasetnih zglobova. Pri savijanju unaprijed leđni mišići se izdužuju do pune fleksije i savijanje se zaustavlja inhibicijom različitih impulsa iz vertebralnih (kičmenih) ligamenata. To se zove kritična točka. Pri fleksiji i reekstenziji stvara se lumbo-pelvične ritam i on se mora slagati s pravcem koji diktira fasetni zglob. Neusklađenost može rezultirati pojavom bola. Funkcionalnim jedinstvom pri uspravnoj i hiperekstendiranoj poziciji fasete sprečavaju bočne i rotacijske pokrete. Pri savijanju naprijed uz rotaciju, ili nagle promjene položaja, brži pokret, pa se lumablna lordoza javi ranije, i ne uskladi lumbo pelvične ritam, faseta se može zaključati “sabiti”, ili čak može doći do herniacije diskusa. Tako da pogresivna biomehanika pri radu ili sportu može dovesti do boli i “ozljede leđa”. U jednom ovakvom ataku, ili više ponovljenih, može se javiti pravi, ozbiljan problem koji se onda dugo liječi. Upravo iz ovih razloga neophodno je putem kiropraktike djelovati na sve zone kralježnice koje su izložene pokretu ili opterećenju za koje nisu spremne da bi se upravo i svaki put kada postoji rizik i posljedica oni sanirali odmah i time spriječio razvoj ozbiljnijih stanja.

Neophodno je pored koštanog dijela kralježnice spomenuti i mišiće koji održavaju okomiti položaj i omogućuju njegove pokrete i koji su štit (zaštita) kralježnice. Na kralježnicu pripojeno je 140 mišića koji su svakodnevno izloženi velikom radu. Mišići koji drže naše tijelo mogu se grubo usporediti sa zategnutim kanapima jedrilice, čiji jarbol čini naša kralježnica. Ukoliko mišićni balans nije ujednačen u dužini i snazi, njihovo naprezanje, kod iznenadnog okretanja trupa, naglog savijanja, mogu izazvati napetost, čija je posljedica jaki bolni grč, izmještanje fasetnog zgloba ili čak dovesti do diskus hernie. Kada govorimo o mišićima leđa, ne mislimo uvijek doslovno, jer mišić ne mora regionalno pripadati kralježnici, da bi proizveo neki pokret. Međutim, većina mišića se pripaja za leđne kralješke jednim svojim dijelom, dok drugi kraj može biti na susjednim kralješcima ili udaljen od srednje linije na rebrima, lopaticama, zdjelici. Snaga mišića koji drže naše tijelo je vrlo bitna i ona utječe na naše držanje, našu posturu. A loše držanje jedan od najvažnijih razloga nastanka boli u leđima, prevashodno boli u križima. Sjedeći način života, pretilost, pretjerana mršavost čimbenici su koji doprinose nastanku poremećaja kralježnice i boli u leđima. Ukoliko usvojeno loše držanje dugo traje, tijelo počne “visjeti”, sve se više nefiziološki opterećuje, izobličuje mijenjajući krivine kralježnice.

Upravo zato, za besprijekorno funkcioniranje kralježnice pored očuvanog velikog broja sustava, koštano-zglobnog, ligamentarnog, živčanog, odgovorni su fino uravnoteženi u snazi ​​i dužini mišići kralježnice. Upravo tu gdje ova ravnoteža iz bilo kojeg razloga izostaje često dolazi do ozljeđivanja i oštećenja kralježnice, pa je briga o mišićima kao zaštiti kralježnice od velike važnosti.

PODIJELI